Tradicionalna kineska kultura je ogromna i duboka. No, neki ljudi misle da su te vrijednosti zastarjele. Jednom me netko pitao: „Kako nam te drevne vrijednosti pomažu u doba moderne znanosti i umjetne inteligencije?“
Ovo je važno pitanje jer nas poziva da istražimo vezu između drevne mudrosti i modernog društva.
(Nastavak iz 1. dijela)
Tao Te Ching i njegova mudrost
Drevni kineski mudrac Laozi je napisao Tao Te Ching. Knjiga je prevedena na mnoge jezike i dostupna je širom svijeta. U 5000 riječi govorila je o podrijetlu svijeta, načinu upravljanja zemljom, vojnoj strategiji, ljudskim odnosima i još mnogo toga. Značenja su duboka.
Prva polovica knjige usredotočuje se na Tao, dok se druga polovica usredotočuje na de (vrlinu). Kao temelj svijeta, Tao nije vidljiv niti opipljiv, ali je prisutan posvuda. „To je bilo nešto kaotično što je postojalo prije neba i zemlje… služilo je kao ishodište neba i zemlje. Nisam znao ime, pa sam ga nazvao Tao,“ napisao je Laozi.
Nebo, zemlja i sve na ovome svijetu funkcionira zbog Tao-a – uključujući dan i noć, sunce i mjesec, četiri godišnja doba i našu okolinu.
Vrlina je također vrlo važna. Stvari potječu od Tao-a, ali ih njeguje vrlina; iako imaju pojedinačne oblike, njihov rast ovisi o njihovoj okolini, objasnio je Laozi u Tao Te Ching-u. Tao vodi naš svijet na temeljnoj razini, dok vrlina regulira rast ili pad na praktičan način.
Tao Te Ching uključuje neka načela koja su lako razumljiva i mogu se slijediti, a koja su postala poznate kineske poslovice. Jedna je: „Vrhunska dobrota očituje se poput vode – koristi svemu bez natjecanja i ostaje niska pred svima bez prigovaranja.“ Druga je: „Nebeski zakon nema prioritete i nastoji se za ljude brinuti s dobrotom.“
Laozi naglašava da je Tao najvažnije temeljno načelo, ali vrlina je osnova. Kada netko prigrli vrlinu, on se odnosi prema drugima s dobrotom.
Holistički pogled
Imajući to na umu, stekla bi se perspektiva drugačija od one u modernim mišljenjima. U skladu s Laozi-ovim odnosom Tao-a i vrline, drevni kineski ljudi vjerovali su u sklad neba, zemlje i čovječanstva. Kineska medicina primjenjuje ovo razumijevanje naših fizičkih tijela. Na primjer, yin i yang su uravnoteženi, kao i pet elemenata povezanih s našim svijetom. Ljudsko tijelo također ima odgovarajuće mehanizme koji uključuju naše unutarnje organe. Kada je ta ravnoteža poremećena, osoba se razboli. Kineska medicina prilagođava tijelo i ponovno uspostavlja ravnotežu kako bi poboljšala zdravlje osobe.
Meridijanski sustav u ljudskom tijelu nije vidljiv ljudskom oku, ali se može otkriti instrumentima. Metode poput akupunkture mogu ispraviti neravnotežu kod pacijenata i vratiti zdravlje. Hipoteza Gaia također vjeruje da živa bića na zemlji međusobno djeluju sa svojom okolinom kako bi formirala složen sustav koji održava uvjete za život na zemlji.
To je u skladu s holističkim gledištem koje je predložio Laozi u Tao Te Ching-u. „Ljudska bića slijede zemlju, zemlja slijedi nebo, nebo slijedi Tao, a Tao slijedi prirodu.“ Ljudska bića su dio prirode. Samo poštivanjem prirodnog zakona pojedinac ili zajednica može napredovati.
Ljudi u drevnoj Kini imali su tu percepciju. Umjesto da se oslanjaju na moderne znanstvene instrumente, istraživali su prirodu s poštovanjem i težili razmatranju temeljnih pitanja. „Sve na ovome svijetu počinje od tvari koju možemo vidjeti; tvari koje možemo vidjeti počinju od postojanja koje ne možemo vidjeti,“ napisao je Laozi. Stoga, da bismo dublje razumjeli naš svijet, moramo poznavati temeljno postojanje.
Ovo razumijevanje se vidi u drugom drevnom kineskom klasiku, I Ching-u, koji kaže: „Ono što je izvan onoga što možemo vidjeti naziva se Tao; ono što možemo vidjeti naziva se instrument.“
Ovaj zanimljiv odnos prepoznali su i zapadni znanstvenici. Kada je poznatom danskom fizičaru Niels-u Bohr-u dodijeljen Red slona 1947. godine, njegov grb je sadržavao yin-yang simbol i latinsku izreku, contraria sunt complementa (suprotnosti se nadopunjuju).
Jedno od njegovih glavnih postignuća bilo je u području kvantne mehanike, te da se stavke mogu zasebno analizirati zbog kontradiktornih svojstava. Ovo razumijevanje bilo je veliko otkriće u analizi atomske strukture te znanosti i prirode.
Netko može dobiti novu perspektivu slijedeći ovaj put, od kvantne teorije do odnosa između ljudskog tijela, društva i kozmičkog tijela. Povezanost binarnog sustava i I Ching-a može poslužiti kao most za znanost i filozofiju. Ovo je također raskrižje dvaju putova proučavanja prirodnih fenomena i svrhe života. Netko može pronaći dragocjene smjernice koje pruža drevna mudrost.
Studije slučaja
Koncept Tao-a u drevnoj kineskoj kulturi može se protumačiti kao temeljna načela našeg fizičkog svijeta i ljudskog društva. U modernoj eri, on također ima razne manifestacije u dva stupa našeg društva – znanstvenoj tehnologiji i poslovnim operacijama.
Shibusawa Eiichi, japanski poslovni magnat poznat kao „Otac japanskog kapitalizma,“ osnovao je i izgradio preko 500 banaka, kao i poslovnih korporacija. Vjerovao je da su moral i ekonomija kompatibilni i, zapravo, nerazdvojni.
U The Analects and the Abacus, Shibusawa se poziva na moral u Konfucijevim Analektima i ekonomiji kao abakus (mjeru za računanje). Smatrao je da postoje dvije vrste morala: pasivni i aktivni. Prvi je suzdržavanje od zlodjela, a drugi činjenje dobrih djela. Rekao je da je moral bitan za ekonomiju, a ekonomija je bitna za aktivni moral. Drugim riječima, nema ekonomije bez morala, i nema morala bez ekonomije (budući da životi ljudi trebaju biti oslobođeni ekonomskih briga).
Drugi primjer su ekonomije Četiri azijska tigra, naime Južna Koreja, Tajvan, Singapur i Hong Kong. Svi ti ekonomski entiteti brzo su rasli između 1950-ih i 1990-ih. Zapravo, bili su pod jakim utjecajem tradicionalne kineske kulture, posebno konfucijanskih vrijednosti. Od društvenog upravljanja, obrazovanja, do poslovne etike, oni naglašavaju integritet, marljivost, štedljivost, poštovanje prema učiteljima i obiteljsku odgovornost. To je postavilo čvrste temelje za društvenu stabilnost i gospodarski razvoj.
Tradicionalna kineska kultura je uključujuća i otvorena. Tijekom kineskih dinastija, različiti sustavi vjerovanja koegzistirali su, uključujući budizam, kršćanstvo, konfucijanizam i taoizam. Slično tome, uspjesi Četiri azijska tigra potvrdili su da tradicionalna kultura pruža plodno tlo za mudrost, produktivnost i održivost u modernoj civilizaciji.
Treći primjer je Falun Dafa, sustav meditacije koji je započeo u Kini i prakticira ga oko 100 milijuna ljudi širom svijeta. S načelima Istinitosti-Dobrodušnosti-Tolerancije i pet vježbi, praksa je poboljšala um i tijelo ljudi iz svih slojeva društva. To je pak donijelo prosperitet i stabilnost društvima diljem svijeta.
Iako je Falun Dafa proganjan od strane Komunističke partije Kine (KPK) posljednjih 26 godina, praktikanti su ustrajali u svojoj vjeri i podržavaju tradicionalne vrijednosti. Njihovo mirno suprotstavljanje okrutnom progonu unutar i izvan Kine ne samo da je pokazalo njihovu hrabrost i unutarnju snagu, već je i postavilo dobar primjer za naše društvo i budućnost.
