Glazba je sastavni dio tradicionalne kineske kulture. Liji (Knjiga obreda) navodi: „Vrlina je temelj čovječanstva; glazba je vanjski sjaj vrline.”
Stoga, ljudi su stvarali i prenosili glazbu kako bi uskladili nebo i zemlju, poboljšali karakter i njegovali dušu prema višem području.
(Nastavak 2. dijela)
Doba Republike Kine
Zbog utjecaja modernog razmišljanja, tradicionalna glazba i obredi bili su zanemareni tijekom ranih dana Republike Kine. Kada je Chiang Kai-shek 1949. godine posjetio filipinskog predsjednika Elpidija Quirina, napomenuo je da su mu hobiji glazba i priroda.
U knjizi Kineska kultura i kinesko glazbeno obrazovanje, He Mingzhong, tajvanski glazbenik, prisjetio se: „Otkako je generalisimus Chiang Kai-shek ponovno preuzeo dužnost na Tajvanu, priređivao je državne bankete za gostujuće čelnike iz raznih zemalja. Među njima su bili predsjednik Syngman Rhee iz Južne Koreje, predsjednik Ngo Dinh Diem iz Vijetnama, predsjednik Carlos P. Garcia s Filipina i predsjednik Dwight D. Eisenhower iz Sjedinjenih Američkih Država.”
“Nakon svakog banketa, generalisimus Chiang bi pozvao nacionalni orkestar da svira, bez ikakve druge zabave. Prije nastupa orkestra, gostujućem šefu države bi objasnio eleganciju i ljepotu kineske glazbe. Nakon nastupa bi pratio goste iza kulisa kako bi razgledali razne glazbene instrumente koje koristi nacionalni orkestar. Iz toga se može vidjeti njegovo zanimanje i uvažavanje tradicionalne kineske glazbe.”
Kako bi promicao glazbeno obrazovanje, Chiang je dopunio „Dopunske bilješke o dva poglavlja načela blagostanja naroda: obrazovanje i glazba”. Zagovarao je uključivanje glazbenog obrazovanja kao važne komponente u državnom obrazovnom sustavu. Točnije, planirao je osnivanje glazbenih odjela na raznim sveučilištima te u osnovnim i srednjim školama. Također je prisustvovao mnogim konfucijanskim obredima s klasičnom glazbom i slikao se pored glazbenika i plesača.
Chiang se oduvijek smatrao vojnim moćnikom, no brojni povijesni zapisi i dnevničke bilješke otkrivaju da je istinski cijenio glazbu. Chiang se prisjetio da ga je, u dobi od 10 godina, majka poučavala ritualima štovanja predaka, naglašavajući da svaki pokret treba biti u skladu s ritmom glazbe.
Godine 1968., Chiang je posjetio hram Taipei Confucius kako bi poslušao glazbu konfucijanskih rituala. Nakon ceremonije se je slikao s izvođačima. „Nakon gledanja konfucijanske ceremonije, osjećam se još više dirnut dubokim utjecajem obreda i glazbe. Oni mogu kultivirati osobni karakter i promicati društvenu harmoniju. Svjedočenje harmoničnim pokretima i slušanje elegantnih melodija će nadahnuti i potaknuti ispravno ponašanje”, primijetio je. „Stoga bi škole na svim razinama trebale posvetiti posebnu pozornost njegujućem i usmjeravajućem utjecaju obreda i glazbe na učenike.”
Tijekom cijelog svog života, Chiang je u mnogim prigodama naglašavao važnost glazbe u odnosu na društvo, obrazovanje i vojsku.
U publikaciji iz 1934. godine, napisao je: „Ono što moderni administrativni stručnjaci trebaju znati jest da čista i plemenita glazba može oplemeniti karakter, poticati moralne vrijednosti, ublažiti tugu i nadahnuti ambiciju. Ona pruža duhovno utočište i utjehu ljudima, neprimjetno uklanjajući razne nedaće i omogućujući cijelom društvu da cvjeta i postupno napreduje prema gore.”
Iste godine, Chiang je održao govor o „Temeljnim načelima zdravog načina života i vježbanja” za Pokret za novi život. Rekao je, djelomice: „Što je glazba? Glazba je ritam, i samo kroz skladan ritam ona postiže svoju uzvišenu ljepotu. Ritam glazbe i umjerenost glazbe imaju isto značenje i funkciju. Stoga moramo razumjeti glazbu da bismo shvatili obred; također moramo cijeniti glazbu da bismo cijenili obred.”
Sljedeće godine, Chiang je ponovno naglasio važnost glazbe u govoru, rekavši: „Da bismo spasili naciju, moramo provoditi obrazovanje koje integrira književne i borilačke vještine, kao i moralno usavršavanje.
“Ako ljudi ne razumiju glazbu, neće poznavati nijanse radosti, gnjeva, tuge i sreće, te stoga ne mogu živjeti ispunjen život”, primijetio je. „Slično tome, škola, vojska ili društvo kojima nedostaje glazba ne mogu se smatrati potpunima. Glazba je posebno važna za vojsku; ona je neophodna za održavanje morala, osiguranje discipline i poticanje jedinstva tijekom mira. Ključna je za utjehu umornih, podizanje morala i jačanje vojne moći tijekom rata. Svi ovi aspekti oslanjaju se na vojnu glazbu.”
KPK-ovo uništavanje glazbe i obreda
Chiang je u svojim ranim danima priznao štetu koju Komunistička partija Kine (KPK) nanosi obredima i glazbi. U govoru iz 1933. godine rekao je: „Komunistička partija nas je učila da odbacimo obred, uništavajući tako sav moral i zanemarujući stvari poput glazbe. Učili su nas da Kina treba napustiti sve to, da sve što je povezano s umjetnošću, etikom i tradicionalnom kulturom mora biti potpuno uništeno. Komunistička partija, koja uništava našu zemlju i naciju te kvari naše vrline i intelektualne sposobnosti, ujedno je i naš najveći i neposredni neprijatelj.”
Kada je KPK prigrabila vlast 1949. godine, uništavanje kulture — uključujući glazbu — doseglo je neviđene razmjere.
„Revolucionarne pjesme” KPK su prvenstveno uzbudljive melodije ili pjesme koje veličaju Partiju. Ispunjene su temama nasilja, laži i nečovječnosti. Tijekom Kulturne revolucije, na primjer, Partija je dopuštala samo nekoliko yang ban xi (model opera). Stihovi tematske pjesme jedne od njih, Hong Deng Ji (Crvena svjetiljka), kažu: „mržnja, jednom posađena u srcu, proklijat će”.
U obrazovnom sustavu, djeca su tijekom školovanja dobivala upute da pjevaju pro-KPK pjesme kao što su „Bez Komunističke partije ne bi bilo nove Kine” i „Internacionala”. Ove su pjesme osmišljene kako bi učenicima usadile poruke klasne borbe, mržnje i nasilja.
Kina je imala tradicionalne melodije i narodne pjesme. Partija je zamijenila tradicionalne riječi tekstovima koji su bili pro-KPK i širila ih putem radijskih i televizijskih prijenosa. Melodija Dong Fang Hong (Istok je crven), poznate pjesme KPK, zapravo je proizašla iz narodne pjesme iz provincije Shanxi pod nazivom Zhi Ma You (Sezamovo ulje).
I vladine agencije i državna poduzeća u Kini redovito održavaju natjecanja u pro-KPK pjesmama. Oni uzastopno preplavljuju umove Kineza ovim melodijama kako bi im usadili komunističku ideologiju. Posljednjih godina, KPK je izvezla neke od tih pjesama u inozemstvo kako bi dalje zagovarala komunizam na globalnoj razini.
Shen Yun: Povratak autentične kineske kulture
Kako bi se oživjela tradicionalna kineska kultura, 2006. godine u New Yorku je osnovan umjetnički ansambl Shen Yun, kako bi svijetu predstavio „Kinu prije komunizma”. Od tada su nastupili preko 10.000 puta u više od 200 gradova diljem Azije, Europe, Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Australije. Publika je s oduševljenjem pljeskala nastupima, impresionirana njihovom visokom umjetničkom razinom te gracioznošću i ljepotom drevne kulture. Mnogi su također izrazili nadu da će se Kina vratiti svojoj tradicionalnoj kulturi i započeti novo poglavlje.
Gospođa Suk-ja Oh, skladateljica opera i članica odbora Korejske udruge za autorska prava u glazbi (KOMCA), prisustvovala je u svibnju 2025. godine uvodnom nastupu Shen Yuna u Građanskom centru Gwacheon sa svojim suprugom glazbenikom, Yong-yeol Han-om.
Oh, koja je proglašena jednom od 10 najboljih korejskih skladatelja u 2024. godini, rekla je da postoje sličnosti u tonalitetu drevne kineske glazbe i tradicionalne korejske glazbe. „Zato je zvučalo tako poznato — gotovo kao da slušam melodije svog rodnog kraja. Ljestvica se čini toplom i pristupačnom, aranžmani su jasni i živahni, a glazba lako odjekuje kod publike. Ovaj nastup je uistinu bio koristan i ispunio me tajanstvenim osjećajem emocija”, rekla je.
Nastupi Shen Yun-a također razotkrivaju stvarnost KPK-ovog progona pojedinaca koji prakticiraju svoju vjeru i stalna kršenja ljudskih prava od strane Partije. Oh je napomenula: „Posljednja scena prikazala je uništavanje života od strane komunizma, s božanskim koje silazi s nebesa kako bi donijelo mir. Način na koji je završilo bio je uistinu nezaboravan.”
Njezin suprug, Yong-yeol Han, bivši saksofonist koji sada volontira kao instruktor glazbe, rekao je: „Vidio sam mnoge opere i mjuzikle, ali ovaj nastup je bio uistinu zapanjujući!” Ono što ga se najviše dojmilo bio je način na koji se rukovalo melodijama.
„Nastup, uključujući plesače i glazbu, nadmašio je moja očekivanja — čist, precizan i bez ikakvog viška. Bio je uistinu izvanredan”, rekao je, dodajući da je nastup ponudio dragocjene uvide za poučavanje glazbe. „Jedinstvena struktura i tijek glazbe dali su mi mnogo razloga za razmišljanje i dublje promišljanje.”
Profesionalni bubnjar i skladatelj Pete Parada pogledao je nastup u svibnju 2025. godine u Fisher Centru u Nashville-u, Tennessee: „Glazbeno umijeće bilo je nevjerojatno, a vokali su bili — nisam bio spreman na to”, primijetio je.
„Zvuk koji je izlazio iz njihovih tijela”, rekao je opisujući baritona. „Posljednje note koje je pogodio gotovo su me izvukle iz stolca. Nisam to očekivao. Bilo je to gotovo kao da me otpuhnuo s pozornice. Obožavao sam to.”
Kompozitor Cliff Buckosh pohvalio je istočnjački i zapadnjački orkestar zajedno s patentiranom digitalnom pozadinom: „Glazba je fantastična. Volim orkestar uživo. Svi ti različiti instrumenti koje imate i orkestar, i to se savršeno stapa s plesom i s ekranom u pozadini. Način na koji je izvedena projekcija, gdje oni ulaze ravno u nju, a glazba odgovara svakom taktu.”
Glazba ispunjena vrlinom prešla je dug put u posljednjih 5.000 godina. Od jednostavnih i skromnih melodija koje su se povezivale s božanskim, s vremenom je sazrela. S druge strane, moralni pad čovječanstva predstavlja ozbiljnu opasnost. Zatim je s dolaskom KPK uništeno tisuće godina slavne civilizacije. Misija Shen Yun-a je oživjeti kinesku tradicionalnu kulturu.
Mnoge kulture čuvaju legende o tome da čovječanstvo nije zaboravljeno i da će se božansko vratiti. Izvanredan uspjeh Shen Yun-a u posljednjih 20 godina dao je svijetu inspiraciju i nadu, utirući put za novu eru.
(Kraj)
