Tokom 27 godina koliko praktikujem Falun Dafu, Učitelj me je uvek blagosiljao i štitio. Učitelj me je izvukao iz pakla i očistio. Kad sam pao, Učitelj mi je pomogao da ustanem, a kad sam bio zbunjen, Učitelj mi je pokazao put. Takođe bih želeo da se zahvalim praktikantima u mom kraju na njihovoj nesebičnoj pomoći i posvećenosti. Pomogli su mi da iskoračim napred i ostanem čvrsto na putu kultivacije.
Porodična katastrofa
Kad sam počeo da praktikujem Falun Dafu 1997. godine, prestao sam da se tučem, kockam, pušim i pijem. Moja supruga, koja je videla koliko sam se promenio, odobravala je moje praktikovanje Falun Gonga (takođe poznatog kao Falun Dafa), a moj sin je ponekad meditirao sa mnom. Naša porodica je bila srećna.
Zatim su u julu 1999. godine Komunistička partija Kine (KPK) i njen lider Đijang Cemin započeli progon Falun Gonga. Pošto sam više puta išao u Peking da objasnim istinu, bio sam uhapšen, novčano kažnjen, zatvaran u centre za ispiranje mozga i bačen u logor za prinudni rad. Otpušten sam s posla 2000. godine. Moja supruga to nije mogla da podnese i pokušala je da me spreči da učim Fa i radim vežbe. Tukla me je, grdila i pretila samoubistvom i razvodom. Bez obzira na to koliko je problema pravila, moje srce je bilo mirno, i ona je morala da prestane. Iako se na površini protivila mom praktikovanju, u srcu je znala da je Dafa dobra. Svaki put kad su me uhapsili i policija pretresla našu kuću, ona je štitila Učiteljev portret i čuvala moje Dafa knjige.
Intenzivan pritisak
Godine 2004, bio sam uhapšen. Bez finansijskih sredstava, moja supruga je prodala naš stan kako bi sin mogao da ide na fakultet, a ona je otišla da radi u drugom mestu. 2007, pušten sam iz logora za prinudni rad. Pošto je naš stan bio prodat, supruga je i dalje radila negde drugde, a sin je živeo u internatu škole, nisam imao gde da boravim. Imao sam i dug od 10.000 juana (1.428 dolara). Nisam imao drugog izbora nego da privremeno živim sa svojim ostarelim roditeljima.
Ja sam kultivator i ne bi trebalo da pravim probleme svojoj porodici, pa sam otišao kod šefa gde sam nekada radio i tražio da mi vrati posao. Rekao je: „Moraš prvo da se 'transformišeš'. Napiši izjavu o pokajanju i onda možeš dobiti posao.“
„Kako bih se 'transformisao'?“ upitao sam. „'Transformisao' se iz dobre osobe u lošu osobu? Tukao sam i psovao ljude pre nego što sam praktikovao Falun Gong, ali sada sam dobra osoba. Kako želite da se 'transformišem'?“
Šef je rekao da ako nastavim da praktikujem, ne može mi pomoći. Njegov podređeni se ubacio: „Da bi dobio posao, sagni glavu i priznaj svoje greške, i nemoj više da praktikuješ!“
„Policija me je pretukla skoro na smrt u radnom logoru, ali nisam se odrekao Falun Gonga“, rekao sam.
Šef je odgovorio: „Ne mogu to da popravim, tako da možeš biti samo privremeni radnik u preduzeću.“ Morao sam da pristanem.
Ali kad sam se prijavio u kadrovsku službu, direktor mi je na sve moguće načine otežavao stvari. U stvari, tražio je novac. Čuo sam ljude kako govore da je ovaj direktor korumpiran i da ako želiš posao tamo, moraš mu dati nešto novca, inače nećeš dobiti posao.
Nisam mogao da mu povlađujem, a kamoli da se poklonim, pa sam rekao direktoru zašto sam otpušten s posla iako nisam prekršio zakon praktikujući Falun Gong. Rekao sam mu da čovek treba da bude ljubazan i da ne pomaže tiraniji. Bio je dirnut i konačno je pristao da me pusti da radim tamo. To je bila moć Dafe. Takođe, posle toga nije učinio ništa loše praktikantima. Hvala ti, Učitelju, na tvojim blagoslovima.
Sa mesečnom platom od 620 juana (88 dolara), morao sam da otplaćujem dug svakog meseca (500 juana) i pokrijem stanarinu (20 juana), tako da mi je ostalo samo 100 juana za životne troškove. Jednom godišnje sam kupovao zelene paprike i komad tofua. Povremeno su mi praktikanti davali krompir, kupus i jaja.
Iznajmio sam bungalov od manje od deset kvadratnih metara na strani brda. Bilo je hladno zimi i vruće leti. Prijatelji su se krili od mene, i samo su kolege praktikanti dolazili da pomognu. Jednog dana su doneli ugalj, i srce mi se istopilo. To je bio izraz njihovih zlatnih, iskrenih srca.
Praktikanti koji su dolazili da razgovaraju sa mnom ohrabrivali su me da memorišem Fa učenja. Tako sam počeo da ih učim i memorišem, i Fa mi je otključao mudrost i shvatio sam šta sam pogrešio. Nisam se žalio ni na šta. To je bio problem sa mojom kultivacijom.
Kada sam zaista pogledao unutra, pronašao sam mnoge vezanosti: sebičnost, zameranje i takmičarski mentalitet. Te iskvarene stvari su sprečavale moj šinšing da se poboljša. Od detinjstva sam odbijao da se izvinim bilo kome kad bih uradio nešto pogrešno. Želeo sam da se oslobodim svog ega i reputacije, pa sam se prvo iskreno izvinio svojoj supruzi. Pozvao sam je i rekao: „Zarađivala si novac da naš sin ide u školu toliko godina, i naporno si radila, ali ja nisam dobro radio svoj posao. Žao mi je. U budućnosti ću dobro raditi i ostariću s tobom.“ Nekoliko dana kasnije, supruga mi je kupila kožnu jaknu i poslala mi je poštom.
Učitelj je video da se moje srce promenilo i da imam srce da spasavam ljude, pa je uredio da mi rođaci pomognu kako bih mogao da spasavam ljude. Brat mi je dao stari motocikl. Kad sam dobio motocikl, išao sam na posao tokom dana, a noću sam radio stvari da pomognem u spasavanju ljudi. Vozio sam motocikl svuda, distribuirajući materijale za objašnjavanje istine i kačeći transparente sa Dafa porukama.
Moj sin je želeo da se oženi dve godine pošto je diplomirao na fakultetu. Još uvek sam živeo sa roditeljima i nisam imao ušteđevinu. Nisam tražio ništa; sve sam prepustio Učitelju da uredi i pustio da priroda ide svojim tokom.
Kad sam rekao svojim budućim prijateljima da je moja porodica siromašna, buduća tašta je rekla: „Mi ne želimo ništa, želimo samo vašeg sina.“ Pohvalila ga je što je zgodan, pouzdan i pošten.
Video sam da je moja buduća snaja dostojanstvena, što je bio blagoslov od praktikovanja Dafe. Devojke danas traže od muškaraca kuće i automobile kad se udaju. S obzirom na okolnosti moje porodice, nisam se usudio ni da zamislim da ću ikada imati snaju.
Štaviše, moji prijatelji su bili imućni. Kupili su veliki stan, potrošili preko 300.000 juana (42.900 dolara) samo na renoviranje i nisu tražili od moje porodice ni paru.
Moji novi prijatelji su bili veoma ljubazni svaki put kad bismo se sreli. Ubrzo pošto su se naša deca venčala, prijatelji su im kupili automobil za 260.000 juana (37.000 dolara). Verujem da su sve ovo bili Dafini blagoslovi.
Putovanje hiljadama milja da bismo pomogli jedni drugima
Svakog dana pre izlaska sunca, naš automobil pun materijala za objašnjavanje istine već je bio na putu. Ujutru smo išli u udaljena sela, a popodne u druga sela. Delili smo svoja razumevanja iz Fa i koordinisali se jedni s drugima. Takođe smo pomagali mnogim kolegama praktikantima koji su imali zdravstvenih problema.
Navešću samo dva primera. Praktikantkinja sa dijabetesom bila je mršava i slaba mnogo dana. Jela je i boravila u kući praktikantkinje u našem kraju, i svi smo zajedno učili Fa i radili vežbe. Tri dana kasnije, otišla je kući zdrava.
Bio je tu i praktikant iz drugog mesta, koji je izgledao kao da ima hepatitis, sa žutim očima i žuticom, i dahtao bi nakon što bi prešao nekoliko stepenika. Odveo sam ga kući da živi sa mnom. Rekao je da ima svoj pribor za jelo kako se ja ne bih zarazio. Rekao sam: „Hajde da jedemo zajedno. Nisi bolestan, to je lažna pojava. Imaš Vadžra telo i virus ne može da ga napadne.“ Posle otprilike dve nedelje, simptomi su mu nestali. Mogao je da jede i spava, i otišao je kući srećan.
Praktikantkinja iz seoskog područja je uhapšena. Njena porodica nije podržavala njeno praktikovanje i bila je puna zameranja i ogorčena. Živela je skoro 100 kilometara od nas. Nekoliko drugih praktikanata i ja odvezli smo se do supermarketa da kupimo meso, ribu i voće i otišli kod nje kući da posetimo njenu porodicu.
Kad smo prvi put stigli tamo, njena porodica se žalila na nju. Strpljivo smo objasnili da nije pogrešno biti dobar čovek i da nije nezakonito praktikovati Falun Gong. Videvši da je njena porodica u teškoj situaciji i da ona ne može da priušti advokata, našli smo jednog za nju. Njena porodica je bila veoma dirnuta.
Advokat se sastao sa praktikantkinjom, a mi smo obavestili njenu porodicu šta je rekao, vozeći se tamo-amo do njene kuće nekoliko puta. Njena porodica je bila veoma srećna što čuje vesti. Videvši nas kako jurimo tamo-amo i dajemo sve od sebe ne očekujući ništa zauzvrat, izbrisalo je njihove predrasude prema praktikantima.
Praktikantkinja iz druge provincije je uhapšena i pritvorena. Bila je razvedena mnogo godina, a njeni roditelji su bili u 80-im godinama. Nas četvoro praktikanata odvezli smo se da posetimo njene roditelje, koji su živeli od pčelarstva. Pošto progonjena praktikantkinja nije bila kod kuće, nije imao ko da prodaje med. Kupili smo pirinač, ulje, ribu, odeću i druge stvari za njene roditelje, dali njenom detetu nekoliko hiljada juana i kupili preko 40kg meda. Dok je starac brisao suze zahvalnosti, rekao je: „Vi ste tako dobri ljudi!“
Rekli smo im: „Vaša ćerka je nepravedno uhapšena. KPK je ta koja šteti dobrim ljudima.“ Složili su se.
U poslednje dve godine, troje drugih praktikanata i ja vozili smo se po okolnim selima kako bismo pomogli praktikantima sa malo obrazovanja da napišu svoja iskustva iz kultivacije. Imali smo mnogo dirljivih iskustava. Navešću nekoliko jednostavnih primera.
Jednog praktikanta je udario automobil dok je vozio bicikl i slomio mu nogu. Nije otišao u bolnicu niti tražio od osobe koja ga je udarila ni paru. Ali je rekao vozaču istinu o Dafi. Uz Učiteljev blagoslov, praktikant se oporavio za mesec dana i otišao na posao.
Druga praktikantkinja koja je radila na planini naišla je na nekoliko drvoseča koji su silazili sa planine sa kolicima punim trupaca. Dala je svakom od njih amajliju Falun Dafe. Dok su drvoseče vozile svoj kamion niz planinu, kočnice su iznenada otkazale. Kako je kamion išao sve brže i brže, svi u automobilu su paničili, dok jedan nije povikao: „Učitelju Li! Molim te, pomozi nam!“ Automobil se istog trena zaustavio, i svi unutra su bili bezbedni. Znali su da su ih amajlije Dafe spasile, pa su se vratili na planinu i zahvalili praktikantkinji, rekavši da bi bez amajlija sigurno poginuli u nesreći. Praktikantkinja je rekla: „Učitelj Li vam je spasao živote.“ Od tada, vlasnik kamiona često viče „Falun Dafa je dobra“ pred svima! Jednom je pred mnogim ljudima na svadbenom banketu povikao: „Falun Dafa je dobra!“
Voziću svoj automobil, voziti kolege praktikante i ostati na putu da spasavam ljude!