Kad je Komunistička partija Kine počela progoniti Falun Gong u julu 1999. godine, u Kini je bilo oko 100 miliona praktikanata iz svih sfera života, uključujući profesore fakulteta, poslovne stručnjake, radnike i seljake. Tokom kampanje potiskivanja, mnogi od njih su bili uhapšeni, odvedeni u logore za prisilni rad i prisiljeni gledati propagandu mržnje na sesijama ispiranja mozga.
Osim fizičkog zlostavljanja i fiziološki su načini mučenja korišteni za primoravanje praktikanata da se odreknu svoje vjere u Falun Gong i njegovih principa Istinitosti-Dobrodušnosti-Tolerancije.
Ovo je izvještaj o tri oblika mučenja: mučenje hladnom vodom, izgladnjivanje i uskraćivanje upotrebe toaleta.
Mučenje hladnom vodom
Mučenje vodom, koje se još naziva i simuliranje utapanja, jedna je od najbrutalnijih metoda mučenja poznatih čovječanstvu.
Tokom mučenja u radnom logoru Masanjia u provinciji Liaoning, praktikanate bi vezali, a u usta bi im stavili čarape i zalijepili bi ih trakom. Tada bi im stražari sipali vodu po licu. S ustima zalijepljenim trakom i s vezanim udovima, Osoba može disati samo disati kroz nos koji je do tada već ispunjen vodom. Takav oblik mučenja lako može dovesti do gušenja, slično smrti utapanjem. Mozak postaje potpuno prazan.
U drugim zatvorima, poput zatvora Mudanjiang u provinciji Heilongjiang, izučavan je ovaj način mučenja, nakon čega su ga počeli koristiti na praktikantima. Oni koji su bili podvrgnuti ovakvoj vrsti mučenja nisu bili voljni da se prisjećaju ovoga bolnog iskustva, jer je bilo previše okrutno i grozno.
Još jedna metoda mučenja vezana za vodu je ta da se praktikantu svuče sva odjeća, a onda na ćeliji otvore sva vrata i prozori. Zatim, mučitelji kapaju hladnu vodu na vrh glave (baihui akupunkturnu tačku). U početku se osjeća izuzetna hladnoća, a onda se žrtva ukoči. Žrtva ubrzo dobije osjećaj kao da joj je glava otvorena, a mozak priklješten. Ova vrsta mučenja se obično primjenjuje tokom dugog vremenskog perioda i ona uzrokuje više bola nego posipanje mrzle vode preko praktikanta.
Ovaj je metoda mučenja korištena u pritvorskom centru Hailin i pritvorskom centru Mudanjiang u provinciji Heilongjiang.
Smrt gosp. Wang Xiazhonga
Gosp, Wang Xiaozhong iz grada Mudanjiang je bio mučen metodom kapanja vode. Nakon što ga je uhapsila policija iz Yangminga, 17. avgusta 2001. godine, bio je pretučen i šokiran električnim palicama. S modricama i ranama po cijelom tijelu, policija ga je zadržala u pritvorskom centru i nastavila mučiti kapanjem vode. Umro je 12 dana nakon što je bio uhapšen, u dobi od 36 godina.
Kada ga je njegova žena posjetila, dan prije njegove smrti, gosp. Wang joj je rekao da je šokiran električnim palicama i da je hrana vrlo loša. Njegova porodica je bila obaviještena o njegovoj smrti tek dan nakon što je umro. Službenici su tvrdili da je preminuo od moždanog krvarenja.
Gladovanje
Falun Gong praktikante su u mnogim mjestima u Kini muče tako što ih ostave u hladnom okruženju bez hrane na dan ili dva, a ponekad na sedmicu ili čak i duže.
Drugi oblik gladovanja je dozvoljavanje praktikantima da jedu, ali samo u izuzetno kratkom vremenskom periodu. U zatvoru Jiazhou u provinciji Sichuan, stražari su često ograničavali vrijeme uzimanja hrane na manje od 20 sekundi. Takvo je kažnjavanje često trajalo danima.
Smrt gosp. Chen Huigena
Mučenje izgladnjivanjem je korišteno kod praktikanta gosp. Chen Huigena iz Chengdua u periodu dužem od tri mjeseca, od kraja januara do sredine maja 2017. godine.
Gosp. Cheng je umro od gladi 29. maja 2017, u dobi od 54 godine.
Smrt gosp. Yu Junxiua
Yu Junxiu je bio zatvorenik koji je osuđen na doživotnu robiju, a Falun Gong je naučio od jednog službenika 1997. godine. Nakon što je 1999. godine započeo Falun Gonga, on je prebačen u zatvor Mudanjiang, gdje ga je mučio veliki broj stražara. Često su ga šokirali električnim palicama i tukli plastičnim cijevima.
Najgora tortura za gosp. Yua je bilo izgladnjivanje i boravak u hladnim prostorijama jedinice za intenzivni preodgoj. Bilo je hladno jer nije bilo posteljine. Nije bilo vode za piće osim vode koja je iscurila iz cijevi za grijanje. Za svaki obrok je dobijao samo 60 grama parenih valjušaka.
Većina zatvorenika bi popustila nakon samo nekoliko dana hladnoće i gladi, i bezuslovno bi se složili da će sve učiniti da prestane mučenje. Međutim, Falun Gong praktikante su često držani u intenzivnoj jedinici jedan do dva mjeseca, a ponekad i duže.
Gosp. Yu je umro 10. avgusta 2003. godine, nekoliko dana nakon što je pušten iz intenzivne jedinice. Imao je manje od 40 godina.
Smrt gosp. Huang Guodonga
Pritvor u intenzivnoj jedinici je obično ograničen na mjesec dana kako bi se izbjegla smrt žrtve. Praktikante bi ponekad zatvorili, pustili, a zatim ponovo zatvorili u roku od samo nekoliko dana.
Gosp. Huang Guodong je bio zatočen u intenzivnoj jedinici više od šest mjeseci. Nakon što je pretrpio različite vrste mučenja, umro je 31. oktobra 2017. godine.
Uskraćivanje upotrebe toaleta
Pored torture vodom i izgladnjivanja, uskraćivanje pristupa toaletima je još jedna vrsta metode mučenja koja se često koristi protiv Falun Gong praktikanata.
Prema izvještaju koji je objavio Minghui u junu 2012. godine, Centar za pritvor br. 2. Mudanjiang često je ograničavao vrijeme korištenja toaleta na tri minute, dok je Centar za pritvor br. 1. Mudanjiang ovo vrijeme ograničavao na dvije i pol minute. Onaj ko ne bi ustao sa WC šolje kada bi vrijeme isteklo bio bi surovo pretučen. Kao rezultat toga, ljudi bi prekidali defekaciju i napuštali toalet.
Toaletni je papir također bio nedostupan, a samo je jedna boca vode bila obezbijeđena za žrtvu, koja se morala čistiti rukom. Ovaj je proces postao nezamislivo prljav i nehigijenski.
Pored toga, praktikantima je ponekad bilo dopušteno da koriste toalet samo jednom dnevno za uriniranje ili jednom u tri dana za defekaciju. To je dovelo do zdravstvenih problema i prisiljavalo žrtve da uriniraju ili defeciraju u svoje pantalone.
Smrt gđe Liu Jinyu
Liu Jinyu, šezdesetsedmogodišnja praktikantica iz provincije Liaoning, uhapšena je u aprilu 2016. i osuđena na tri godine i tri mjeseca zatvora. Kaznu je služila u zatvoru za žene u Liaoningu.
Stražari su joj često dodavali nepoznate supstance u hranu i zabranjivali joj upotrebu toaleta. To je dovelo do defekacije u pantalone, a onda i do daljeg maltretiranja.
Čak i kad su je poslali u zatvorsku bolnicu u februaru 2018. godine, u stanju opasnom po život, stopala su joj bila vezana lancima, a čuvalo ju je šest stražara.
Kad je imala potrebu da ode u toalet noću, stražari su odbili da joj odvežu noge, prisiljavajući je da ponovo defecira u pantalone.
Umrla je 15. aprila, samo nekoliko dana nakon što su joj odobrili uslovni otpust zbog medicinskih razloga.
