Rad objavljen u časopisu Science 17. rujna 2021. otkrio je da su, umjesto da se postupno razvijaju u složenije vrste, kopnene biljke doživjele dvije iznenadne eksplozije složenosti, u razmaku od 250 milijuna godina.
Andrew Leslie, glavni autor ove studije i docent geoloških znanosti, na Fakultetu znanosti o Zemlji, na Sveučilištu Stanford, izjavio je: „Najviše iznenađuje ova vrsta zastoja, ovaj plato u složenosti nakon početne evolucije sjemena, a zatim potpuna promjena koja se dogodila kada su se cvjetnice počele razlikovati.“
Istraživači opisuju da su u ranom Devonskom razdoblju, prije otprilike 420 do 360 milijuna godina, biljke na kopnu doživjele prvi val prosperiteta, kada nije bilo kralježnjaka. Nakon Devona, broj vrsta životinja se naglo povećao i počele su se pojavljivati veće životinje. Međutim, razvoj biljaka je u tom razdoblju stagnirao.
Leslie je primijetio: „Oprašivanje kukcima i raspršivanje sjemena preko životinja, možda se pojavilo već prije 300 milijuna godina, ali tek posljednjih 100 milijuna godina, ove stvarno zapetljane interakcije s oprašivačima pokreću ovu veliku složenost kod cvjetnica. Postojao je tako dug vremenski period, u kojem su biljke mogle biti u interakciji s kukcima, na način na koji to sada rade cvjetnice, ali nisu bile u jednakom stupnju zamršenosti.“
Leslievo najnovije istraživanje o iznenadnom povećanju složenosti biljaka, baš poput kambrijske eksplozije vrsta, ne može se objasniti teorijom evolucije, koja je pretpostavila da su vrste na Zemlji postupno evoluirale od jednostavnih organizama u složenije oblike.
Cvjetnice su posebno najsloženija skupina biljaka. Cijelo vrijeme, znanstvenicima je bilo teško proučavati evoluciju cvjetnica, u usporedbi s jednostavnijim biljkama poput paprati i četinjača. Botaničari su dugo vremena, svoje napore usmjeravali na proučavanje evolucije biljaka koje ne cvjetaju. Znanstvenicima uglavnom ostaje misterij kako je došlo do raznolikosti cvijeća.
Jedan od najvećih izazova za znanstvenike u proučavanju evolucije, bio je nedostatak fosilnih dokaza. Umjesto pronalaženja obilja prijelaznih vrsta kako je predviđala teorija evolucije, većina fosilnih zapisa ukazuje na drugačiji put, u kojem su vrste doživjele cikluse dugih razdoblja stagnacije, praćenih iznenadnom istovremenom pojavom i potom iznenadnim izumiranjem.
Čak i za stručnjake za evoluciju, objašnjenja ljudskog podrijetla temeljena na teoriji evolucije, nisu u skladu s fosilnim zapisima, prema prikazu objavljenom u časopisu Science 7. svibnja 2021.
„Kada pogledate priče o podrijetlu hominina, to je samo velika zbrka - nema nikakvog konsenzusa. Ljudi rade pod potpuno različitim paradigmama, a to je nešto što ne vidim da se događa u drugim područjima znanosti“, rekao je Sergio Almécija, viši znanstveni istraživač, u Odsjeku za antropologiju Američkog prirodoslovnog muzeja i glavni autor članka u časopisu Science.
Svi članci, slike i sadržaji objavljeni na Minghui.org zaštićeni su autorskim pravima. Nekomercijalna reprodukcija je dopuštena, ali zahtijeva označavanje s naslovom članka i poveznicom na izvorni članak.
