Iskustvo čudesnog osjećaja "korak nazad u sukobu, nebo je bezgranično"

(Minghui.org)

Tijekom proteklih nekoliko godina kineska vlada intenzivirala je rušenje starih kuća ljudi i preseljenje tih kućanstava. Ovo rušenje zahvatilo je cijelu zemlju. I mnoga mjesta na našem području doživljavaju rušenje starih kuća. Za kuću vrijednu desetke tisuća yuana očevi i sinovi su išli na sud, dok su se braća i sestre zlobno posvađali. Neki su se stariji ljudi toliko naljutili zbog svađe svoje djece oko imovine da su progutali pesticid ili se objesili.

Prije tri godine vlasti u selu moje majke počele su rušiti kuće. Seljaci su se uzburkali i svi su pričali o tome. U jednom slučaju, tri dana nakon potpisivanja dokumenata za dopuštenje rušenja, starija gospođa progutala je pesticid jer su se njezina djeca posvađala oko obiteljskog imanja. Umrla je.

Imam dva starija brata. Kad su se vjenčali, moji su roditelji svakom od njih sagradili nove četverosobne kuće. Moji su roditelji zadržali staru kuću koja je imala šest soba.

Prema propisima za preseljenje kućanstva, moji bi roditelji dobili tri stana u zamjenu za rušenje stare kuće. Nakon što su moja braća to čula, počela su računati tko će dobiti stanove u budućnosti.

Moj mlađi brat je rekao mom ocu: “Tata, nakon rušenja ćeš dobiti tri stana u zamjenu za svoju staru kuću. Možeš li, molim te, dati meni jedan stan i dati mom bratu jedan stan nakon tvoje smrti? Moja je sestra vrlo vjerna tebi i majci, pa joj možeš dati preostali stan.” Moj se otac složio.

Međutim, moj najstariji brat i šogorica bili su nezadovoljni kada su čuli da je moj mlađi brat o ovom pitanju razgovarao s mojim ocem; nije im se svidjelo što je moj mlađi brat tražio od oca da mi ostavi jedan stan bez prethodnog razgovora s njima.

Saznavši za neslaganje, bila sam tužna. Rekla sam mlađem bratu: “Ne želim taj stan.” Moj mlađi brat je inzistirao: “Ne, moraš ga dobiti.” Više puta mi je rekao da ne govorim da ne želim stan pred najstarijim bratom i šogoricom. Osjećala sam se tužno. Moja braća i ja imali smo jako dobar odnos, međutim, kada su u pitanju novac i kuće, i dalje se javljala ljudska pohlepa, a to je bila realnost u svim selima.

Kada je rušenje počelo, seljaci su uglavnom pričali o tome koliko će stanova svaka obitelj dobiti u zamjenu za svoje stare kuće. Također su razgovarali o tome kako će se stanovi podijeliti među članovima obitelji i koja je obitelj imala sporove.

U susjednom gradu je srušena kuća; najstariji sin obitelji razbio je majčin prozor i bacio njezino posuđe za kuhanje na ulicu, jer je njegova majka kuću dala najmlađem sinu.

Rušenja su razotkrila sve najgore i najbolje od ljudske prirode.

Žena mog mlađeg brata i ja bile smo jako bliske. Jednog dana je otišla u kuću moje majke i rekla mojoj majci da ju je jednom rođak pitao: “Što ćeš učiniti ako ti dođe šogorica i traži kuću?” a ona je odgovorila: “Tući ću je.”

U stvari, moja se šogorica šalila sa svojim rođakom. Ali, kad mi je majka ispričala ovu šalu, nisam znala zašto me je to pogodilo. Osjećala sam duboku nepravdu i ogorčenost; suze su mi krenule. Rekla sam da ne želim stan, pa kako je ona to mogla reći?!

Kasnije sam shvatila da je bila dotaknuta moja obična ljudska predodžba; Učitelj je iskoristio ovu šalu da razotkrije moju duboko skrivenu predodžbu. U to vrijeme je i moj najstariji brat rekao roditeljima da mi daju stan i inzistirao da ga prihvatim. Ispostavilo se da su se moja dva brata izmjenjivala kako bi me testirali i poboljšali moj karakter!

Razmišljala sam o tome nekoliko dana nakon incidenta. Konačno sam odlučila ne prihvatiti taj stan. Rekla sam svojoj braći: “Imam prebivalište i ne želim ovaj stan. Jako sam sretna što ste svi mislili na mene. Mi smo desetljećima braća i sestra i naš odnos smatram važnijim od stana. Ovo je moja iskrena izjava.”

Nakon što sam rekla svoje mišljenje, osjetila sam olakšanje i radost koje nikad prije nisam doživjela. Kao da je sa mene skinut težak teret. U tom sam trenutku osjetila da sam iznenada prosvijetljena u smislu:

Kažem vam, kada učinite korak natrag u konfliktu, vidjet ćete da su mora i nebesa bezgranična i to će zasigurno biti drukčija situacija.” (9. Lekcija, Zhuan Falun)

Osjetila sam da je moj um dosegnuo višu domenu. Osjećaj je bio tako divan da sam doista shvatila da otpuštanje stvari čini ljude sretnijima nego dobivanje stvari! To sam iskustvo podijelila sa svojim sinom i on se svim srcem složio sa mnom.

Jednom, dok sam večerala s prijateljima, jedan od prijatelja me je upitao: “Koliko si stanova dobila za staru kuću svoje majke koja se ruši?”

Rekla sam: “Htjeli su mi dati stan od 90 kvadratnih metara; ali rekla sam im da to ne želim.”

U tom su trenutku svi za stolom zurili u mene. Vidjela sam iznenađenje i divljenje u njihovim očima. Svaki stan vrijedio je oko milijun yuana. U ovom materijalističkom vremenu, vrlo je malo ljudi moglo odoljeti takvom iskušenju.

Mnogi ljudi koji su čuli za ovo digli su mi palac gore i rekli: “Super si! Mnogi ljudi idu kući tražiti stanove. Dobila si stan, ali ga nisi uzela. Vrlo malo ljudi tako može učiniti.”

Obični ljudi ne znaju da sam ja najbogatija osoba na svijetu jer imam Učitelja i Dafa. Učitelj me je naučio da prvo razmišljam o drugima i naučio me živjeti opuštenim i sretnim životom u ovom kaotičnom svijetu! Ne tražim slavu ili bogatstvo. Kada se susrećem s teškim situacijama, gledam unutra kako bih pronašla vlastite nedostatke i prvo razmišljam za druge.

Znam da se moram dodatno poboljšati u mnogim aspektima, jer još uvijek imam puno vezanosti. Slijedit ću Fa kako bih se iskreno korigirala u svojoj kultivaciji.

Često mi se javlja misao: “Sjajno je imati Učitelja! Da, doista je sjajno imati Učitelja!”

Mediji

Prijavite se

na naš newsletter

© Copyright Minghui.org 1999-2024